Zračni pogled na grad s različitim vrstama zgrada
Ulaganje u nekretnine

Diversifikacija nekretninskog fonda: kako je provjeriti

Nekretninski fond diversificira se po sektorima, lokacijama, najmoprimcima, datumima isteka najmova i veličini nekretnina. ELTIF smije u jednu realnu imovinu uložiti najviše 20 % kapitala, ali diversifikacija ne uklanja tržišni rizik ni nelikvidnost.

7 min čitanja Ažurirano Stručna provjera još nije provedena

Ilustrativne fotografije. Ne prikazuju nekretnine nijednog fonda. Aleksejs Bergmanis, Pexels.

Kratak odgovorNekretninski fond diversificira se po sektorima, lokacijama, najmoprimcima, datumima isteka najmova i veličini nekretnina. ELTIF smije u jednu realnu imovinu uložiti najviše 20 % kapitala, ali diversifikacija ne uklanja tržišni rizik ni nelikvidnost.

Diversifikacija nekretninskog fonda znači da rizik nije vezan uz jednu zgradu, jednog najmoprimca, jedan grad ili jedan sektor. Fond je može graditi kroz više dimenzija: vrstu nekretnina, zemljopisni položaj, najmoprimce, datume isteka ugovora o najmu i veličinu objekata. Kod ELTIF-a postoji i zakonska granica: najviše 20 % kapitala smije biti uloženo u jednu pojedinačnu realnu imovinu. Diversifikacija ublažava posljedice problema pojedine nekretnine, ali ne štiti od pada cijelog tržišta ni od nelikvidnosti.

Što znači diversifikacija kod nekretninskog fonda?

Kod fonda dionica diversifikacija se obično mjeri brojem i vrstom vrijednosnih papira. Kod nekretnina je situacija složenija. Jedna zgrada može predstavljati velik dio imovine, svaki objekt ima svoje najmoprimce i ugovore, a prodaja traje dugo. Zato se diversifikacija nekretninskog fonda procjenjuje kroz nekoliko slojeva istodobno. Osnovni pojam objašnjen je u rječniku pod diversifikacija.

Po kojim dimenzijama se fond diversificira?

Dimenzija Što se raspoređuje Koji rizik ublažava Gdje to provjeriti
Sektor Uredi, trgovina, logistika, stambene i ostale nekretnine Problemi jednog segmenta tržišta Godišnje izvješće, prikaz portfelja
Zemljopis Gradovi, regije, države Lokalni gospodarski ili regulatorni problemi Godišnje izvješće, prospekt
Najmoprimci Broj najmoprimaca i njihove djelatnosti Neplaćanje ili odlazak velikog najmoprimca Popis najvećih najmoprimaca, izvješće
Isteci najmova Raspored datuma isteka ugovora Da mnogo ugovora istekne istodobno Profil isteka najmova u izvješću
Veličina nekretnina Udio pojedine nekretnine u imovini Ovisnost o jednoj zgradi Popis nekretnina i njihov udio
Valuta Valute u kojima se ostvaruju najamnine Promjene tečaja Prospekt, politika zaštite od valutnog rizika

Sektor

Različite vrste nekretnina reagiraju na različite čimbenike. Uredi ovise o zapošljavanju i načinu rada, trgovačke nekretnine o potrošnji i konkurenciji internetske prodaje, logistika o lancima opskrbe. Fond koji drži više sektora manje ovisi o jednom trendu. Pregled vrsta poslovnih nekretnina nalazi se u tekstu o poslovnim nekretninama.

Zemljopis

Nekretnine u različitim gradovima ili državama izložene su različitim lokalnim gospodarstvima, propisima i porezima. Međutim, ulaganje u više država može donijeti valutni rizik i dodatne troškove upravljanja.

Najmoprimci

Najamnina je glavni izvor prihoda nekretninskog fonda. Ako velik dio prihoda dolazi od jednog najmoprimca ili od najmoprimaca iz iste djelatnosti, problem tog najmoprimca ili te djelatnosti može znatno pogoditi fond, čak i ako fond ima mnogo zgrada.

Isteci najmova

Kada mnogo ugovora istekne u istom razdoblju, fond se istodobno suočava s rizikom praznih prostora i pregovaranja o novim uvjetima. Raspoređeni datumi isteka čine prihod predvidljivijim.

Veličina nekretnina

Fond s mnogo malih objekata i jednom vrlo velikom zgradom zapravo je vrlo ovisan o toj jednoj zgradi. Zato je udio najveće nekretnine u ukupnoj imovini jedan od korisnijih pokazatelja.

Što kaže ELTIF uredba o diversifikaciji?

Prema članku 13. Uredbe (EU) 2015/760 u verziji ELTIF 2.0, ELTIF ulaže najmanje 55 % kapitala u prihvatljivu ulagačku imovinu. Najviše 20 % kapitala smije biti u instrumentima jednog prihvatljivog portfeljnog poduzeća ili zajmovima tom poduzeću, a najviše 20 % u jednoj pojedinačnoj realnoj imovini. Za nekretninski ELTIF to znači da jedna zgrada ne smije predstavljati više od petine kapitala.

ELTIF 2.0 ukinuo je i raniji zahtjev da pojedinačna realna imovina mora vrijediti najmanje 10 000 000 EUR (uvodna izjava 14. Uredbe 2023/606). To fondu omogućuje ulaganje i u manje objekte, što može olakšati raspodjelu na više nekretnina. Promjene su detaljnije opisane u tekstu ELTIF 2.0.

Treba znati i kada ta pravila prestaju vrijediti. Zahtjevi o sastavu portfelja i diversifikaciji iz članka 13. prestaju se primjenjivati kada ELTIF počne prodavati imovinu kako bi isplatio ulagatelje nakon kraja životnosti (članak 17. stavak 1.). U završnoj fazi portfelj se zato može koncentrirati na manji broj preostalih nekretnina.

Zakonski limit je gornja granica, a ne mjera dobre diversifikacije. Fond koji svaku zgradu drži blizu dopuštenog maksimuma ispunjava pravila, ali je ovisan o malom broju objekata.

Koje su granice diversifikacije?

Diversifikacija ima ograničenja koja je važno razumjeti prije ulaganja.

Korelacija. U razdobljima rasta kamatnih stopa ili gospodarskog usporavanja vrijednosti različitih vrsta nekretnina često padaju istodobno. Raspodjela po sektorima i zemljama tada ublažava, ali ne uklanja pad.

Nelikvidnost. Diversificiran portfelj nekretnina i dalje je nelikvidan. Zgrade se ne mogu brzo prodati bez rizika niže cijene, bez obzira na to koliko ih fond ima. Pravila otkupa kod ELTIF-a opisana su u tekstu o likvidnosti.

Zaduživanje. Ako fond koristi dug, pad vrijednosti diversificiranog portfelja i dalje se pojačava učinkom poluge.

Troškovi. Više manjih nekretnina u više zemalja znači više ugovora, upravljanja, procjena i administracije. Diversifikacija ima svoju cijenu.

Faza fonda. Novi fond u razdoblju prikupljanja kapitala možda još nema mnogo nekretnina. Fond na kraju životnosti prodaje imovinu i postupno postaje koncentriraniji.

Praktičan primjer: dva fonda sa sličnim brojem zgrada

Primjer je ilustrativan i bez brojki. Fond A ima više zgrada, ali sve su uredske, u istom gradu, a većina prihoda dolazi od najmoprimaca iz iste djelatnosti čiji ugovori istječu u kratkom razmaku. Fond B ima sličan broj zgrada u različitim sektorima i regijama, s mnogo najmoprimaca i raspoređenim datumima isteka.

Na papiru oba fonda imaju više nekretnina. Ipak, fond A je izložen jednom tržištu, jednoj djelatnosti i jednom razdoblju isteka ugovora. Broj zgrada sam po sebi ne govori dovoljno, potrebno je vidjeti kako su raspoređeni prihodi i rizici.

Je li bolje imati više manjih ili manje većih nekretnina?

Na to pitanje nema jednoznačnog odgovora. Više manjih nekretnina raspoređuje rizik na više objekata, lokacija i najmoprimaca, pa odlazak jednog najmoprimca manje pogađa cijeli fond. S druge strane, svaka nekretnina traži upravljanje, održavanje, procjenu i administraciju, pa ukupni troškovi mogu biti viši. Manje objekte ponekad je i lakše prodati, jer za njih postoji širi krug kupaca.

Manji broj većih nekretnina pojednostavljuje upravljanje i može omogućiti pristup kvalitetnijim objektima s dugoročnim najmoprimcima. Cijena toga je veća ovisnost o svakoj pojedinoj zgradi i duži postupak prodaje, jer je kupaca za velike objekte manje. Kod ELTIF-a granica od 20 % kapitala po jednoj realnoj imovini sprječava krajnju koncentraciju, ali unutar te granice izbor ostaje na upravitelju. Ulagatelj zato treba razumjeti koju je strategiju upravitelj odabrao i zašto, a to se obično opisuje u prospektu.

Kako provjeriti diversifikaciju u izvješćima?

Kod čitanja godišnjeg izvješća i prospekta potražite sljedeće podatke:

  • Udio najveće nekretnine i nekoliko najvećih nekretnina u ukupnoj imovini.
  • Raspodjelu po sektorima i zemljama, po vrijednosti ili po prihodu od najma.
  • Udio najvećih najmoprimaca u ukupnim najamninama.
  • Profil isteka najmova, odnosno koliko prihoda dolazi od ugovora koji uskoro istječu.
  • Popunjenost po nekretninama i ukupno.
  • Strategiju i ograničenja ulaganja iz prospekta, uključujući najavljene ciljane raspone.

Ako podaci nisu objavljeni, zatražite ih pisano. Strukturiranu provjeru olakšava kontrolni popis prije ulaganja. Diversifikacija je samo jedan dio slike, pa je dobro pročitati i tekst o rizicima nekretninskog fonda. Ovaj tekst je edukativan i nije investicijski savjet.

Česta pitanja

Koliko smije ELTIF uložiti u jednu nekretninu?

Najviše 20 % kapitala u jednu pojedinačnu realnu imovinu, prema članku 13. Uredbe o ELTIF-u. To je zakonska gornja granica, a stvarna izloženost konkretnog fonda vidi se iz izvješća.

Je li fond s više nekretnina manje rizičan?

Ne nužno. Ako su nekretnine u istom sektoru, istom gradu ili s istim tipom najmoprimaca, rizik ostaje koncentriran. Važna je raspodjela prihoda i rizika, a ne samo broj zgrada.

Štiti li diversifikacija od pada tržišta nekretnina?

Ne. Diversifikacija ublažava probleme pojedinih nekretnina ili najmoprimaca, ali kada cijelo tržište padne, vrijednosti različitih nekretnina često padaju istodobno.

Vrijede li pravila o diversifikaciji tijekom cijele životnosti ELTIF-a?

Ne. Zahtjevi o sastavu portfelja i diversifikaciji prestaju se primjenjivati kada fond nakon kraja životnosti počne prodavati imovinu radi isplate ulagatelja (članak 17. stavak 1.).

Gdje vidim koliko fond ovisi o najvećem najmoprimcu?

U godišnjem izvješću ili prikazu portfelja, ako ga fond objavljuje. Ako podatak nije dostupan, zatražite ga od distributera ili upravitelja prije ulaganja.

Primarni izvori

Opće informacije. Nije investicijski savjet niti procjena primjerenosti.