Kod ulaganja u nekretnine u Hrvatskoj izbor između vlastitog stana i udjela u nekretninskom fondu nije samo pitanje prinosa, nego i poreza i pristupa. Prema Zakonu o porezu na dohodak, najamnina od stana (osim iznajmljivanja turistima) oporezuje se po stopi od 12 %, a oporezivi dohodak od prodaje stana unutar dvije godine od nabave po stopi od 24 %. Dobit od otuđenja udjela u fondu dohodak je od kapitala po stopi od 12 %, a nakon dvije godine držanja ne oporezuje se. Uz to, Zakon o alternativnim investicijskim fondovima ograničava koje nekretninske fondove smije kupiti mali ulagatelj.
Opću usporedbu fonda i stana za najam, neovisno o državi, donosi članak nekretninski fond ili stan za najam. Ovaj tekst usredotočen je na hrvatska pravila na snazi 3. listopada 2026. Riječ je o općoj informaciji, a ne poreznom ili investicijskom savjetu.
Kako se oporezuje stan za najam u Hrvatskoj?
Prema članku 62. stavku 1. Zakona o porezu na dohodak, kod dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine, osim iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja putnicima i turistima, porez na dohodak plaća se prema rješenju Porezne uprave, do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, po stopi od 12 %. Iznajmljivanje turistima ima poseban režim koji ovdje ne obrađujemo.
Za prodaju stana vrijedi članak 58. Dohodak čini razlika između tržišne vrijednosti i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena, a troškovi ulaganja s vjerodostojnim ispravama i troškovi otuđenja mogu se odbiti. Prema stavku 2., dohodak od otuđenja nekretnine ne oporezuje se ako je nekretnina otuđena nakon dvije godine od dana nabave. Ako se proda ranije, porez se prema članku 62. stavku 3. u pravilu utvrđuje po stopi od 24 %. Članak 58. predviđa i iznimke od toga, koje treba provjeriti za konkretnu nekretninu. Zakon ima i posebno pravilo za otuđenje više od tri nekretnine iste vrste u razdoblju od pet godina (članak 62. stavak 4.).
Kako se oporezuje udjel u nekretninskom fondu?
Prema članku 67. stavku 2. točki 3. istog zakona, primici od otuđenja jedinica u subjektima za zajednička ulaganja kapitalni su dobici. Dohodak se prema stavku 6. utvrđuje kao ostvareni prinos umanjen za troškove upravljanja (neto prinos). Prema članku 70. stavku 4., porez se plaća po stopi od 12 % do kraja veljače za dobitke iz prethodne godine, umanjene za gubitke iste godine. Prema članku 67. stavku 8., kapitalni dobitak se ne oporezuje ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od stjecanja.
Bitna razlika: kod fonda se ne oporezuje najam koji fond naplaćuje, nego dobit koju ulagatelj ostvari otuđenjem udjela. Kako se fond sam oporezuje, ovisi o posebnim propisima, jer ZAIF u članku 7. upućuje na njih. Detalje donosi članak porez na kapitalnu dobit od fondova.
Usporedba u jednoj tablici
| Obilježje | Vlastiti stan za najam | Udjel u nekretninskom fondu (AIF) |
|---|---|---|
| Porez na tekući prihod | Najamnina: 12 % prema rješenju Porezne uprave (čl. 62. st. 1.), osim turističkog najma | Ulagatelj ne plaća porez na najam koji ostvaruje fond; oporezuje se dobit pri otuđenju udjela |
| Porez pri izlazu unutar dvije godine | U pravilu 24 % na dohodak od otuđenja (čl. 62. st. 3.), uz iznimke iz čl. 58. | 12 % na kapitalni dobitak (čl. 70. st. 4.) |
| Porez pri izlazu nakon dvije godine | Ne oporezuje se (čl. 58. st. 2.), uz posebno pravilo za više od tri nekretnine iste vrste | Ne oporezuje se (čl. 67. st. 8.) |
| Pristup | Svatko tko može kupiti stan | Mali ulagatelj samo u AIF za koji je Hanfa odobrila distribuciju malim ulagateljima (ZAIF čl. 6. i 151.) |
| Izlaz | Prodaja stana, koja može trajati | Otvoreni AIF: otkup prema pravilima, uz mogućnost obustave; zatvoreni: nema otkupa na zahtjev |
| Upravljanje | Sami vlasnik: zakupnici, održavanje, prazni mjeseci | UAIF, uz naknade za upravljanje |
| Raspršenost | Jedan objekt, jedna lokacija | Više objekata, ovisno o strategiji fonda |
Tko u Hrvatskoj smije ulagati u nekretninski fond?
Nekretninski fond u Hrvatskoj u pravilu je alternativni investicijski fond. Prema članku 6. stavku 1. ZAIF-a, udjeli AIF-ova u Hrvatskoj mogu se distribuirati isključivo profesionalnim i/ili kvalificiranim ulagateljima. Kvalificirani ulagatelj prema članku 4. točki 11. mora među ostalim biti spreman u jedan AIF uložiti najmanje 50.000,00 eura. Malim ulagateljima udjeli se smiju distribuirati samo ako je Hanfa to prethodno odobrila za pojedini AIF (članak 6. stavak 2. i članak 151.).
To znači da za mnoge male ulagatelje izbor nije uvijek „stan ili bilo koji fond”, nego „stan ili fond koji je dopušten za male ulagatelje”. Treća mogućnost je ELTIF namijenjen malim ulagateljima, o čemu piše članak nekretninski fond ili ELTIF.
Što je s likvidnošću i rizikom?
Stan se može prodati, ali prodaja traje i cijena ovisi o tržištu u tom trenutku. Kod otvorenog AIF-a otkup je moguć prema pravilima fonda, ali prema članku 162. ZAIF-a UAIF ga u iznimnim slučajevima može privremeno obustaviti. Kod zatvorenog AIF-a otkupa na zahtjev nema. Ni jedan oblik ne daje pristup novcu u svakom trenutku.
Rizici se razlikuju po vrsti:
- Stan: koncentracija na jedan objekt i jednu lokaciju, rizik praznih mjeseci i neplaćanja najamnine, troškovi održavanja, vlastito vrijeme.
- Fond: naknade za upravljanje, ovisnost o odlukama upravitelja, procjena umjesto tržišne cijene, mogućnost obustave otkupa, zaduženost fonda.
O prinosu od najma i tome kako ga ispravno računati piše članak prinos od najma, a o općoj razlici između izravnog vlasništva i fonda članak izravno vlasništvo ili fond.
Praktičan primjer: isti cilj, različit porezni put
Ilustrativna, izmišljena situacija bez brojeva. Dvoje ulagatelja želi izloženost stambenim i poslovnim nekretninama na rok od nekoliko godina.
Prvi kupi stan i iznajmljuje ga dugoročno. Svaki mjesec plaća porez na najamninu prema rješenju Porezne uprave po stopi od 12 %. Ako zbog promjene planova stan proda nakon godinu dana, dohodak od otuđenja u pravilu se oporezuje po stopi od 24 %, osim ako se primjenjuje neka od zakonskih iznimki. Ako ga proda nakon više od dvije godine od nabave, taj dohodak se ne oporezuje.
Druga ulagateljica ispunjava uvjete i ulaže u nekretninski fond. Na najam koji fond ostvaruje ne plaća porez izravno. Ako udjele otkupi nakon godinu dana s dobiti, plaća 12 % na kapitalni dobitak do kraja veljače sljedeće godine. Ako ih drži dulje od dvije godine, dobit se ne oporezuje. Ali ako fond u tom trenutku obustavi otkup, ona neće moći izaći kada želi.
Nijedan put nije bolji sam po sebi. Porez je jedan čimbenik, a uz njega odlučuju vrijeme, iznos, potreba za likvidnošću i spremnost na upravljanje nekretninom. Pri odluci pomaže kontrolni popis prije odluke.
Česta pitanja
Kako se oporezuje najam stana u Hrvatskoj?
Prema članku 62. stavku 1. Zakona o porezu na dohodak, najamnina od stana, osim iznajmljivanja turistima, oporezuje se prema rješenju Porezne uprave po stopi od 12 %. Turističko iznajmljivanje ima poseban režim.
Plaća li se porez kad prodam stan?
Prema članku 58. stavku 2., dohodak od otuđenja nekretnine ne oporezuje se ako je nekretnina otuđena nakon dvije godine od dana nabave. Ako se proda ranije, porez se prema članku 62. stavku 3. u pravilu utvrđuje po stopi od 24 %, uz iznimke iz članka 58. Posebna pravila vrijede za više od tri nekretnine iste vrste u pet godina.
Kako se oporezuje dobit od nekretninskog fonda?
Dobit od otuđenja udjela dohodak je od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka i oporezuje se po stopi od 12 %, prema članku 70. stavku 4. Ako je udjel otuđen nakon dvije godine od stjecanja, kapitalni dobitak se ne oporezuje prema članku 67. stavku 8.
Može li svatko uložiti u nekretninski fond u Hrvatskoj?
Ne. Udjeli AIF-ova distribuiraju se isključivo profesionalnim i kvalificiranim ulagateljima, a malim ulagateljima samo ako je Hanfa prethodno odobrila distribuciju za taj fond. Prije ulaganja provjerite je li fond dopušten za Vašu kategoriju ulagatelja.
Što je bolje u Hrvatskoj, stan ili fond?
Opći odgovor ne postoji. Stan daje izravnu kontrolu, ali traži upravljanje i nosi rizik jednog objekta. Fond nudi raspršenost i stručno upravljanje, ali uz naknade, ograničen pristup i moguću obustavu otkupa. Odluka ovisi o vremenu, iznosu, poreznoj situaciji i toleranciji rizika.
Primarni izvori
- Zakon o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23, 152/24), pročišćeni tekst, Zakon.hr (prema Narodnim novinama) (2026-10-03)
- Zakon o alternativnim investicijskim fondovima (NN 21/18, 126/19, 110/21, 83/23, 152/24, 13/26), pročišćeni tekst, Zakon.hr (prema Narodnim novinama) (2026-10-03)
- Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, Porezna uprava (2026-10-03)
Opće informacije. Nije investicijski savjet niti procjena primjerenosti.